Život u Valpovu, ljudi koji ga čine, njihove priče, moja sjećanja iz djetinjstva i neki kreativni pokušaji...
Prikazani su postovi s oznakom Crteži i slike.... Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Crteži i slike.... Prikaži sve postove

ponedjeljak, 18. studenoga 2013.

Umjetni vitraj

Bilo bi zanimljivo jedan prozor u kući pretvoriti u vitraj.
Naravno ne pravi, jer nemam umijeća niti materijala za takvo nešto. Ali mogu poslužiti boje za staklo od kojih se mogu složiti prekrasne slike i polijepiti na staklo. Poslije se opet mogu skinuti ili premjestiti negdje dalje. Boje za staklo možemo naći u svakoj knjižari i prilično su povoljne. Potrebna nam je još i prozirnica iliti folija na koju ćemo istiskivati boju i crtati.
Potrebno je nekoliko sati da se boja osuši i postane 'gumena' i slika tada postane transparentna, prozirna, poput stakla u boji. Zaista lijepo izgleda.
Za sada evo jedan cvijetak...

Najprije sam na jedan papir nacrtala shemu cvijeta i preko njega stavila foliju na koju sam istiskivala boju.






Cvijet sada resi jedan uredski prozor u školi...gdje će razgovori biti još opušteniji...


A evo i jedan ljubičasti na našim ulaznim vratima...


                               



nedjelja, 29. rujna 2013.

Love is in trouble...ljubavni čovječuljci


Prije nekoliko godina stvorila sam tušem ljubavne čovječuljke...duboko proživljavaju sve emocije, često su tužni... svatko od nas ima jednog svog ljubavnog čovječuljka, svoju presliku u ovom izmišljenom svijetu...  svakome sam od njih dodijelila i jednog vjernog pratitelja, sjenu, u obliku mrava...oni ih vjerno slijede..ponekad pobjegnu...zapravo ih oponašaju...


Nevolje u sedmom nebu...




 Bijeg...



 Još uvijek su vezani...sidrom



U potrazi...

subota, 13. srpnja 2013.

Kako crtaju vaši roditelji?

Jeste li nekada vidjeli svoje roditelje kako crtaju?
Jesu li ikada crtali pred vama?
Vjerujem da nisu, osim ako nisu nekakvi umjetnici ili baš vole crtati.

Moj tata je imao običaj ženama na križaljkama crtati brkove i madeže iznad usnice-to je jedino što sam cijeloga djetinjstva od njega uspjela vidjeti, a mama mi je par puta nacrtala djevojčicu.
Uspjela sam ih nagovoriti da za moje malo istraživanje pokažu svoje crtalačko umijeće.

Jedno od mojih luckastih istraživanja koje sam provela 2006. g. na svojim roditeljima: zanimalo me kako oni crtaju i kome od njih dvoje najsličnije crtam, jesam li nasljedila nečije poteze ili nema nikakve sličnosti između nas.
Zadatak je bio nacrtati djevojčicu.
Nisu smjeli gledati kako onaj drugi crta, kako ne bi bilo kopiranja.
Tata je prvi crtao,  čak si je dao truda pa nacrtao s druge strane i kauboja, njegov omiljeni motiv za crtanje :).

Rezultat možete vidjeti.







Zaključila sam da postoji nekakva šablona na koju oboje crtaju djevojčicu, ista je poza, slična odjeća, jednostavno misle da tako djevojčica mora izgledati.
Međutim potezi su im drugačiji. Nisam stručnjak za takve analize, ali vidim da tata ne vuče linije već šara, kao da boja (kauboj je ipak nešto sigurnijim linijama nacrtan), dok mama crta isprekidanim linijama, ''crtka'' i posvećuje se detaljima (kosa).
Mama završetke nogu crta kao u balerina, kao da djevojčica stoji na prstima, tata ne. Na drugačiji način prikazuju nos, ali i usne. Oboje lice crtaju kao slovo U. (Sjećam se da sam i ja tako u ranom djetinjstvu duuuugo crtala).
Sasvim drugačije tata je nacrtao kauboja- ovaj put lice nije bilo en face već iz profila i glava je bila nešto veća nego što bi bilo proporcionalno  s tijelom.

Bilo je to smiješno iskustvo, sestra i ja bile smo oduševljene što su pristali, ali i ozbiljno prionuli na crtanje. Čak sam uspjela i fotografirati tatu dok je crtao.


Ima li nekakvih sličnosti između nas, nisam uspjela zaključiti, no nema veze. Odlično smo se zabavili.

srijeda, 22. svibnja 2013.

Čardak ni na nebu ni na zemlji

Kada sam naučila čitati? Uistinu se ne sjećam. Bilo je to davno prije nego sam krenula u školu. Pošto je moj stariji brat Marko krenuo tri godine prije mene,  uz njega sam savladala čitanje. Imao je prekrasne početnice i čitanke s lijepim ilustracijama. Sjećam se priče Čardak ni na nebu ni na zemlji, čiji naslov mi je dugo godina bio nejasan. Zamišljala sam uistinu čardak (u kojemu se čuva kukuruz) kako lebdi negdje u zraku na visokim stupovima. Gdje se nalazi taj čardak, tko ga je tamo sagradio?
Nisam razumjela da se zapravo govori o dvorcu u kojemu je živio zmaj. I danas, nakon mnogo godina, taj mi je naslov tako zanimljiv i lijep. I dalje zamišljam prazan čardak na kojemu spava zmaj i viri kroz drvene letvice...

srijeda, 13. veljače 2013.

petak, 1. veljače 2013.

Kre kre

Imala sam sreću živjeti u blizini Karašice. Kreketanje žaba bilo je u pozadini mnogih ljetnih večeri...Jutarnji kreket nije ništa manje zanimljiv. Znala sam ga čuti kad bih išla u obilazak tatinog mjesta za pecanje. I danas tata tamo peca, ispod naše bašče na kraju šljivika.Ima on i svoje ljubimice koje već znaju da će dobiti pokoju gujavicu iz kantice.
 I opet naglašavam ovo ''bašče''. Nijedan vrt niti povrtnjak ne mogu zamijeniti tu toplu riječ koju rabe moji roditelji i mnogi stariji ljudi.

I tako smo predviđali dolazak kiše ili ljetne žege prema kreketanju...

''Sunčanje''   Akvarel 28.1.2013.


petak, 2. studenoga 2012.

Začarani putovi

Ovaj strip nastao je tijekom moga studiranja na Učiteljskom fakultetu u Osijeku. Dobili smo zadatak pročitati priče Višnje Stahuljak i izraditi strip...tako su nastali moji Začarani putovi i Čarolije iz Ugla...